MUZEJSKI POSTAV NA BRIBIRSKOJ GLAVICI
Lokacija
Bribir
Trajanje izložbe
travanj 2016. -
Autori
-
Potpora
-
O izložbi
U sklopu Muzejskog postava na Bribirskoj glavici izloženi su predmeti s arheoloških istraživanja Glavice koja su započela 1910. godine i traju do danas.
Izloženo je više od 200 predmeta postavljenih prema cjelinama koje prate kronološki slijed od prapovijesti preko rane i kasne antike, ranoga srednjega vijeka te zreloga i kasnoga srednjeg vijeka.
Bribirska glavica jedan je od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Smještena je nedaleko od ušća rijeke Krke, u šibenskom zaleđu, na 305 m visokoj uzvisini. Zbog prirodne morfologije i strateškog položaja naselje na Glavici oduvijek je imalo funkciju utvrde koja je sa svih strana obzidana snažnim bedemima.
U najprosperitetnijim razdobljima naselje unutar tih bedema zapremalo je površinu od oko 72.000 m2. Iako na širem području Bribira život buja još od starijeg neolitika (naselje na položaju Krivače uz Bribirčicu), čini se da je Glavica trajnije naseljena tek od brončanog doba kada Liburni na njoj podižu prvu utvrdu.
Na predjelu Dol, uz istočne bedeme liburnske Varvarije, otkopano je nekoliko prapovijesnih kuća i mnoštvo predmeta iz tog vremena.
Glačana kamena sjekira Bribir, neolitik – eneolitik kamen, 3,8 x 3 x 0,5 cm
Kamena sjekira uglačanih rubova Krivače, neolitik kamen, 14 x 5 x 4 cm
Na predjelu Dol, uz istočne bedeme liburnske Varvarije, otkopano je nekoliko prapovijesnih kuća i mnoštvo predmeta iz tog vremena.
Glačana zdjela ukrašena kanelurama i vertikalnim trakastim ručkama
Bribir, željezno doba
keramika, visina 15,5 cm, promjer otvora 16 cm, promjer trbuha 20 cm
Ulomci lonca s drškom ukrašenog širokim horizontalnim trakama i vodoravnim otiscima uzice (Schnur)
Bribir, željezno doba
keramika, 22 x 22,2 cm
Uz put koji se uspinje južnim obronkom Glavice prema Vratnicama, gdje je bio i glavni ulaz u prapovijesno naselje, pronađeno je više grobova iz tog doba. Predmeti iz tih grobova svjedoče o visokom standardu žitelja liburnske Varvarije, kao i o njihovim kontaktima sa žiteljima drugih dijelova Sredozemlja, prije svega s Grcima, zatim s Feničanima te s narodima Apeninskog poluotoka.