Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS) jedan je od najstarijih muzeja u Hrvatskoj, a osnovan je s ciljem prezentiranja arheološke baštine najranijeg razdoblja hrvatske povijesti na ovim prostorima, poglavito one iz vremena ranosrednjovjekovne hrvatske države od 9. do početka 12. stoljeća.

Danas Muzej čuva oko 18.700 predmeta koji su podijeljeni u 10 zbirki. Najviše je kamenih spomenika koji su pripadali namještaju i arhitektonskoj dekoraciji srednjovjekovnih crkava te raznovrsnog nakita, oružja i predmeta svakodnevne uporabe mahom iz srednjovjekovnih grobova.

U fundusu Muzeja posebno se ističe zbirka epigrafičkih spomenika. Riječ je o natpisima u kamenu koji svjedoče da su se Hrvati u prošlosti služili dvama jezicima (hrvatskim i latinskim) i trima pismima (latinicom, glagoljicom i zapadnom ćirilicom). Među tim spomenicima najvrjedniji su oni s imenima hrvatskih vladara i drugih svjetovnih i crkvenih odličnika, a predstavljaju specifičan državni arhiv uklesan na kamenoj podlozi te svjedoče o narodu Hrvata i temeljima njegova političkog i kulturnog bića.

I ostale zbirke sadržavaju vrijedne predmete; kamene ulomke ukrašene pleternom ornamentikom te nalaze oružja i konjaničke opreme. Posebno je vrijedna zbirka luksuznoga ženskog nakita iz srednjovjekovnog razdoblja, jedna od najbogatijih u ovom dijelu Europe.

Muzej provodi opsežna arheološka istraživanja ponajviše na području sjeverne i srednje Dalmacije, ali istražuje i u južnoj Dalmaciji obuhvaćajući jadranske otoke i dijelove kontinentalne unutrašnjosti. Također je razvijena bogata izložbena i izdavačka djelatnost u kojoj je od osobite važnosti časopis Starohrvatska prosvjeta utemeljen 1895. godine.

Sa svojim stručnim odjelima Muzej djeluje kao nastavna baza sastavnicama Sveučilišta u Splitu (Filozofski fakultet, Umjetnička akademija), Zadru (Filozofski fakultet) i Puli (Filozofski fakultet).