Osnovano Kninsko starinarsko društvo
Zalaganjem Jurja Biankinija i tada već uglednog arheologa don Frane Bulića 3. srpnja 1887. biva osnovano Kninsko starinarsko društvo čijim predsjednikom postaje fra Lujo Marun.
POVIJEST MUZEJA
Jedna od najvažnijih ustanova hrvatske kulture – Prvi muzej hrvatskih spomenika, danas Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu – osnovana je 24. kolovoza 1893. u Kninu.
Od osnutka do 1. svjetskog rata
Muzej je utemeljen na fundusu arheoloških nalaza koji su se krajem 19. stoljeća pojavili u kninskoj okolici prigodom probijanja trase željezničke pruge Knin – Siverić koja je presijecala franjevačko zemljište na položaju Kapitul. Znajući da se na tom mjestu kriju ostaci važne crkve, starješinstvo samostana sv. Ante u Kninu odlučuje kako radove na probijanju trase treba nadzirati, a zastupnik u Dalmatinskom saboru Juraj Biankini predlaže vladi da se imenuje osoba koja će ih nadgledati i brinuti se o eventualnim nalazima.
Taj nadzor povjeren je 28-godišnjem fra Luji Marunu, koji biva imenovan kninskim župnikom. Okupivši oko sebe nekolicinu kninskih domoljuba, Marun započinje iskopavanja na Kapitulu i u obližnjoj Biskupiji, a obilje nalaza koji su se pojavili i njihovo golemo značenje za nacionalnu povijest odmah privlače pozornost šire hrvatske javnosti. Zalaganjem Jurja Biankinija i tada već uglednog arheologa don Frane Bulića 3. srpnja 1887. biva osnovano Kninsko starinarsko društvo čijim predsjednikom postaje sam Marun. Stoga kao nepobitna činjenica stoji da su u Kninu udareni temelji hrvatskoj nacionalnoj srednjovjekovnoj arheologiji i da u fra Luji Marunu treba gledati njezina utemeljitelja.
Osnovan Prvi muzej hrvatskih spomenika
Jedna od najvažnijih ustanova hrvatske kulture – Prvi muzej hrvatskih spomenika, danas Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu - osnovana je 24. kolovoza 1893. u Kninu.
Premještaj ključnih spomenika u Sinj
Do početka Drugoga svjetskog rata Muzej se nalazi u Kninu; najprije u posebno izgrađenoj zgradi u sklopu franjevačkog samostana sv. Ante, zatim u susjednoj palači Fontana i naposljetku na kninskoj tvrđavi. Po ulasku talijanske vojske na tvrđavu najvažniji spomenici zaslugom akademika Stjepana Gunjače, koji je naslijedio fra Luju Maruna, sklonjeni su u Sinj, a tamo su dočekali završetak rata.
Muzej mijenja naziv u MHAS
Godine 1955. Muzej mijenja naziv u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Za izgradnju nove muzejske zgrade dodijeljena je lokacija bivše tvornice cementa u čijim je barakama 1958. godine otvoren prvi stalni postav nastao prema idejnom projektu slikara Ljube Babića. Međutim, na prostoru tvornice cementa ubrzo se počinje graditi hotel Marjan pa Muzej gubi i ovu lokaciju i traži se novo rješenje.
Od 1. svjetskog rata do kraja 2. svjetskog rata
Do početka Drugoga svjetskog rata Muzej se nalazi u Kninu; najprije u posebno izgrađenoj zgradi u sklopu franjevačkog samostana sv. Ante, zatim u susjednoj palači Fontana i naposljetku na kninskoj tvrđavi. Po ulasku talijanske vojske na tvrđavu najvažniji spomenici zaslugom akademika Stjepana Gunjače, koji je naslijedio fra Luju Maruna, sklonjeni su u Sinj, a tamo su dočekali završetak rata.
Od kraja 2. svjetskog rata do samostalne Hrvatske
Tada je odlučeno o gradnji Državnog muzeja hrvatskih starina na kliškoj tvrđavi, gdje se za tu prigodu adaptiraju četiri kuće. Međutim, zbog nedostatka infrastrukture i loše prometne povezanosti ubrzo se odustaje od lokacije na Klisu te se prihvaća prijedlog po kojem se mjesto za Muzej treba pronaći u Splitu kao regionalnom tranzitnom, turističkom i upravnom središtu.
Godine 1955. Muzej mijenja naziv u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Za izgradnju nove muzejske zgrade dodijeljena je lokacija bivše tvornice cementa u čijim je barakama 1958. godine otvoren prvi stalni postav nastao prema idejnom projektu slikara Ljube Babića. Međutim, na prostoru tvornice cementa ubrzo se počinje graditi hotel Marjan pa Muzej gubi i ovu lokaciju i traži se novo rješenje.
Javni poziv za zaštitu hrvatske kulturne baštine upućuju kulturni djelatnici i umjetnici Vanja Radauš, Petar Šegedin i Mirko Božić. Naposljetku je postignut dogovor o sadašnjoj lokaciji na Mejama gdje je prema projektu Mladena Kauzlarića sagrađena nova zgrada. Muzej je otvoren 1976., a novi stalni postav 1978. godine.
Od 1991. do danas
Dana 15. studenog 1991., u jeku Domovinskog rata, zgrada Muzeja zasuta je granatama te je izravno pogođena i znatno oštećena. Stalni postav bio je sklonjen prije toga, ali nije ponovno vraćen pa se otad razmišlja o realizaciji novog postava kao i o cjelovitoj obnovi muzejske zgrade.
