Višeslavova krstionica
Šesterostrani krsni zdenac za imerziju (kršenje uranjanjem) otkriven je 1853. godine u kapucinskom samostanu na venecijanskoj Giudecci, a kasnije prenesen u Museo Correr. Prema opisima vizitatora, još 1746. godine nalazio se u krstionici katedralne crkve sv. Asela u Ninu.
Razmjenom kulturnih dobara između Nezavisne Države Hrvatske i Italije godine 1942. dolazi u Zagreb, gdje je bio smješten u prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 1958. prenesen je u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Uz brid svake stranice klesan je po jedan tordirani stupić sa stiliziranim kapitelom na vrhu. Po sredini prednje stranice uklesan je križ naslonjen na tordirani stupić, a ispunjen je troprutom pletenicom s okulom u sredini i volutama na završecima krakova. Gornjim rubnim pojasom teče motiv plastičnog astragala i natpisno polje koje završava na jednoj od neukrašenih stranica zdenca. Riječ je o latinskom posvetnom natpisu u metričkoj formi iz kojega se saznaje da je krsni zdenac dao izraditi svećenik Ivan u čast sv. Ivana Krstitelja za vrijeme vladavine kneza Višeslava. Natpis glasi:
† HEC FONS NE (m)PE SVM(m?) IT INFIRMOS VT REDDAT
ILLVMINATOS HIC EXPIANT SCELERA SVA QUOD [de primo] SVMPSERVUNT PARENTE VT EFFICIANTV
R CHR(ist)ICOLE SALVBRITER CONFITENDO TRINV(m)
P(er)
HENNE(m) HOC IOH(annes) PR(es)B(iter)SVB TE(m)PORE VVISSAS
CLAVO DVCI OPVS BENE CO(m)PSIT DEVOTE
IN HONORE VIDELICET S(an)C(t)I
IOH(ann)IS BAPTISTE VT INTERCEDAT P(ro) EO
CLIENTVLOQUE SVO
Prijevod: Ovaj izvor prima naime nemoćne, da ih prosvijetli. Ovdje se čiste od svojih zločina što ih primiše od prvoga roditelja, da postanu kršćani spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo je djelo vješto napravio svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava, iz pobožnosti pak u čast Sv. Ivana Krstitelja, da posreduje za nj i njegova štićenika.
Materijal: kamen – vapnenac
Dimenzije: dužina 120 cm, visina 90 cm, širina 120 cm, visina natpisnog polja 9 – 10 cm
Nalazište: Nin – Sv. Asel
Datacija: druga polovina 9. stoljeća