
Sinoć, 04. prosinca 2025.g., u sklopu programa obilježavanja 1100 godina Hrvatskog kraljevstva i Dana grada Nova Gradiška u Gradskom muzeju...
MHAS - Split
18.5.2023. - 31.12.2023.
Deni Tojčić
Ministarstvo kulture i medija RH, Splitsko-dalmatinska županija
Utemeljenje i održavanje državnosti i identiteta u prošlosti, kao i danas, možda je najčešće vezano upravo za ratovanje. Tako su ratnici igrali važnu, možda i krucijalnu ulogu u utemeljenju hrvatske države u srednjem vijeku, a potom i hrvatskog identiteta uopće. Njihovi su arheološki tragovi zaista brojni, a uz to intrigantni i atraktivni jer često uz funkcionalnu zadaću imaju i onu estetsku, dosežući čak i do umjetničkih vrijednosti. Njihove osobne vrijednosti, pretočene u funkcionalne predmete poput mačeva, ostruga ili natpisa na kamenu ukrašenom pleternom ornamentikom, počesto su čin komuniciranja njihove uloge u tadašnjem društvu. Kodove ove komunikacije danas pokušavaju presresti i dešifrirati brojni stručnjaci, priređujući nam određene teorije o pojedincima, društvima i ambijentu tog doba.
Neke od tih pojedinaca, isječak društva i ponešto ambijenta ranosrednjovjekovne Hrvatske donosimo izložbom Chroatorum bellatores – ratnici u ranom srednjem vijeku. Izložba se nalazi na galeriji muzejske zgrade, gdje je na oko 500 m2 izloženo više od 250 izvornih predmeta. Ti su predmeti pronađeni ponajviše u grobovima, ali i u sklopu crkava, utvrđenja pa čak i u rijekama.
Sl. 1 Ostrovica kod Bribira. Pročitajte više…
Sl. 2 Reljef ratnika – konjanika. Pročitajte više…
Većinom se radi o vojnoj ili pak statusno-vojnoj opremi pojedinaca, ali i dijelovima crkvenog namještaja na kojima se takvi pojedinci bilježe imenom ili likom.
Od te opreme možemo izdvojiti mačeve kao jednu od najcjenjenijih vrsta naoružanja, koji uz funkcionalnu, tj. ratničku, imaju i simboličku ulogu jer sugeriraju svog vlasnika kao zaslužnu i sposobnu osobu.
Sl. 3 Mač tipa K. Pročitajte više…
Sl. 4. Pozlaćene ostruge. Pročitajte više…
Visokom društvenom sloju mogle bi pripadati i ostruge – jahaća oprema koja se vezivala za stopalo i gležanj, a služila je za upravljanje konjem pri jahanju. Brojni nalazi ostruga svjedoče o tome da se srednjovjekovna vojska umnogome oslanjala na konjicu, a dobar konj vrijedio je zaista mnogo, kao jedno imanje. Kada se tome pridoda i ostala jahaća oprema, poput čizama, sedla, uzda i sl., pa onda i naoružanje, osnažuje se pretpostavka da je ratnik u većini slučajeva pripadnik društvene elite, odnosno vladajućeg sloja, kako će se to iskristalizirati u povijesnim izvorima 11. stoljeća.
Oni nas navode na zaključak da se društvo dijeli na tri klase – one koji mole (oratores), one koji rade (laboratores) te one koji ratuju – bellatores. Naravno, postoji i dio stanovništva koji pripada „radnoj klasi“ te koji po potrebi postaju ratnicima, vjerojatno s obzirom na to koliko je neka opasnost neposredna i zahtjevna. Tijekom rata oni mogu pružati i pješačku, mornaričku, ali i logističku potporu. Takvi su nam ratnici najmanje poznati jer se nisu društveno isticali. Ipak, u posljednje vrijeme gotovo neizostavan alat u arheološkim istraživanjima postale su antropološke analize koje nam mogu sugerirati da je netko od „običnih“ ljudi sudjelovao u bitkama. Takva nam je analiza poslužila i prilikom izrade ove izložbe, odvevši nas još i dalje od same detekcije ratnika – u rekonstrukciju njegova fizičkog izgleda.
Sl. 5 Facijalna rekonstrukcija. Pročitajte više…
Sl. 6 Ilustracija. Pročitajte više…
Osim rekonstrukcije fizičkog izgleda jednog od ratnika iz tog doba, izložba sadrži i brojne rekonstrukcije oružja i vojne opreme, odjeće, obuće te mnogo vizualnog i audiovizualnog sadržaja koji bi trebao posjetiteljima približiti temu i ambijent vremena, pomoći u shvaćanju predmeta te ponuditi geografski kontekst. Tako će izložba sadržavati i brojne ilustracije, fotografije i zidne projekcije, igrano-dokumentarni film, interaktivne karte, audiovodiče, ali i prostor za odmor te dodatno informiranje.
Izložbu su potpomogle i druge muzejske institucije posudbom određenih predmeta koji upotpunjavaju temu. Radi se o Arheološkom muzeju u Splitu, Arheološkom muzeju Zadar, Arheološkom muzeju u Zagrebu, Gradskom muzeju Karlovac, Muzeju Cetinske krajine – Sinj, Muzeju grada Kaštela, Muzeju grada Šibenika, Muzeju grada Umaga – Musei Civici di Umago te Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka. U izradi izložbe, bilo posudbom predmeta i dokumentacije ili pak radom na određenim temama, sudjelovali su i Odjel za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu, Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, Accademia Jaufré Rudel di studi medievali, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, Povijesna postrojba Kliški uskoci, Coral Art Jewelry Mišel te naši vanjski suradnici Marko Rogošić, Yuriy Holodovych, Mate Tavrić i Zoran Paštar.
Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te se koristi materijalima iz projekta Regnum Croatorum koji financira Splitsko-dalmatinska županija.

Sinoć, 04. prosinca 2025.g., u sklopu programa obilježavanja 1100 godina Hrvatskog kraljevstva i Dana grada Nova Gradiška u Gradskom muzeju...