Menu Close

.

CRKVINE –
CISTA VELIKA

Mjesto održavanja

MHAS - Split

Trajanje izložbe

18.10.2011. - 31.10.2018.

Autori

Ljubomir Gudelj

Potpora

Ministarstvo kulture i medija

O izložbi

Izložba Crkvine – Cista Velika prikazuje rezultate rada te odabrane nalaze s istoimenog lokaliteta u Cisti Velikoj, naselju na zapadnom kraju Imotske krajine. Kompleksno arheološko nalazište iznjedrilo je materijalne ostatke kultura u vremenskom rasponu od prapovijesti do ranoga srednjeg vijeka, zaključno s 10. stoljećem. Izložbom su predstavljeni ostaci profanih antičkih, kasnoantičkih – ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih sakralnih građevina s pripadajućim kamenim namještajem te keramički, metalni, stakleni i koštani predmeti iz spomenutih razdoblja. Prigodno tiskana publikacija – katalog, videoprezentacija i panoi s testovima, crtežima i fotografijama pružaju osnovne informacije o arheološko-topografskim i prirodnim značajkama zapadnog dijela Imotske krajine, povijesti lokaliteta te istraživačkim i radovima oko uređenja arheološkog parka na otvorenome.

Sl. 1

Sl. 2

O počecima ljudske aktivnosti na ovom položaju svjedoče keramički ulomci različitih posuda načinjeni tijekom ranoga i srednjega brončanog doba, okvirno od 2000. do 1500. godine prije Krista, pronađeni u nekadašnjoj lokvi i u prirodnoj jami koja se također nalazi na ovome položaju.

Sl. 3

Sl. 4

Izloženi spomenici, dijelovi kamenih urni, manjih sarkofaga, osteoteka za pohranu ostataka pokojnika, alatke te primjerci rimskog novca, nakita, oružja i oruđa pripadaju antičkom razdoblju, kao i ostaci objekata prepoznati u osnovi složenoga građevnog sklopa. Među njima je i manja cisterna za kišnicu. Te stambeno-gospodarske zgrade sastavnice su antičkog naselja Trono, koje se razvilo pokraj rimske ceste, a podno prapovijesne Gradine u Cisti Velikoj.

Tijekom kasne antike Crkvine postaju duhovno središte naselja. Na spomenutim temeljima, nakon razaranja zatečenih, sagrađene su tri različite sakralne građevine s pratećim prostorijama, među kojima je i baptisterij s krsnim bazenom. O unutrašnjem uređenju ranokršćanskih crkava svjedoče manje površine oslikane žbuke otpale sa zidnih stijenki i ulomci različitih ansambala kamenog namještaja izrađenog od vapnenca, lapora – muljike i mramora. Među njima su ostaci mramorne oltarne menze, kolona i kapitela na kojima je menza počivala, dijelovi različitih škropionica, zabata, pluteja i pilastara oltarnih ograda te kamenih prozorskih tranzena. Ističe se ranokršćanska ploča s ugraviranim – uklesanim kristogramom, nekada postavljena na vrata kasnoantičke grobnice. Oko crkava je nastalo kasnoantičko groblje na kojemu se ističu podzemne zidane komore pokrivene svodovima ili masivnim kamenim pločama, namijenjene ukopu više pokojnika. U njima su pokraj ostataka kostura pronađeni primjerci staklenog i keramičkog posuđa, noževi, pojasne kopče, fibule, naušnice te koštani češalj. Među materijalom uporabljenim pri njihovoj gradnji pronađene su spolia, dijelovi razbijenih antičkih sarkofaga te elementi opreme prije razorenih sakralnih građevina.

Sl. 5

Sl. 6

U osvit srednjeg vijeka sakralni kompleks na Crkvinama je razoren, vjerojatno nakratko i napušten. Nova generacija stanovnika u skladu s mogućnostima i standardom podiže jednostavne jednobrodne crkve manjih dimenzija, a pokojnike polaže u grobove ograđene suhozidom i kamenim pločama. Nalazi praporaca, različitih tipova brončanih i srebrnih naušnica, željeznih škara i dječjih željeznih ostruga, načinjeni tijekom 9. i 10. stoljeća, okvirno određuju datume ovih promjena, podizanja spomenutih objekata te datum kada su Crkvine zauvijek napuštene.