U Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika čuvaju se tri primjerka karolinškog novca. To su denari od koji jedan pripada Karlu Velikome, a dva Ludoviku Pobožnome s početka 9. stoljeća.

Osnovu karolinškoga novčanog sustava, koji su Karolinzi preuzeli od Merovinga, činili su srebrni denari. Njihova težina pojedinačno je iznosila 32 zrna žita, odnosno oko 1,75 g. Modij zobi vrijedio je 2 denara, ječma i pira 3 denara, raži 4 denara te pšenice 6 denara. Za svećeničku kukuljicu trebalo je izdvojiti 60 denara. Karolinzi uvode državni monopol nad kovanjem novca s jedinstvenim sustavom težine i tipologijom ograničenom na četiri glavna prikaza na reversu: monogram, svetište, križ te natpis koji se može sastojati od jednog retka ili nekoliko redaka.

Treba reći da se u doba Karla Velikoga i Ludovika Pobožnoga za potrebe Italije kuju, premda rijetko, zlatni solidi i tremise po uzoru na langobardski novac.